Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na posljednjoj sjednici razmatralo je niz pitanja koja imaju direktan utjecaj na sigurnost građana, međunarodnu saradnju, evropski put države i ekonomske procese. Usvojeno je više odluka i informacija koje se odnose na zaštitu državljana u inostranstvu, unapređenje međunarodnih odnosa, jačanje sigurnosnog sistema te usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravilima Evropske unije.
Odluke koje su donesene pokazuju nastojanje državnih institucija da odgovore na aktuelne izazove, ali i da nastave reforme koje su ključne za daljnji razvoj zemlje i napredak u evropskim integracijama.
800.000 KM za evakuaciju građana BiH s Bliskog istoka
Jedna od najvažnijih odluka odnosi se na zaštitu državljana Bosne i Hercegovine koji se nalaze u kriznim područjima Bliskog istoka. Vijeće ministara jednoglasno je odobrilo izdvajanje 800.000 konvertibilnih maraka iz tekuće budžetske rezerve kako bi se omogućila organizacija njihove evakuacije.
Sredstva su dodijeljena Ministarstvu vanjskih poslova BiH, koje će u saradnji s diplomatsko-konzularnim predstavništvima koordinirati proces povratka građana u domovinu. Ova sredstva bit će iskorištena za organizaciju transporta i logističke podrške, uključujući avionske karte, tranzitne troškove i druge hitne potrebe povezane s evakuacijom.
Prema dostupnim podacima, evidencije o državljanima koji se trenutno nalaze u ugroženim područjima vode diplomatsko-konzularna predstavništva Bosne i Hercegovine. Upravo na osnovu tih informacija planira se organizacija njihovog sigurnog povratka.
Ova odluka predstavlja važan korak u zaštiti građana u kriznim situacijama, jer pokazuje spremnost institucija da brzo reagiraju kada je riječ o sigurnosti državljana u inostranstvu.
Formiranje radne skupine zbog problema autoprijevoznika
Na sjednici je razmatran i problem međunarodnog cestovnog prijevoza robe, koji već duže vrijeme predstavlja ozbiljan izazov za prijevoznike iz Bosne i Hercegovine.
Poseban fokus bio je na pravilima boravka u Evropskoj uniji koja ograničavaju boravak na 90 dana u periodu od 180 dana. Ovo pravilo stvara poteškoće vozačima koji obavljaju međunarodni transport i često borave na teritoriji EU.
Kako bi se pronašlo dugoročno rješenje, predloženo je formiranje posebne radne skupine. U njenom radu učestvovali bi ministri komunikacija i prometa, sigurnosti i vanjskih poslova, zajedno s predstavnicima njihovih institucija.
Istovremeno je od relevantnih komora i predstavnika transportnog sektora zatraženo da dostave prijedloge svojih predstavnika koji bi učestvovali u radu ovog tijela.
Vijeće ministara je također naglasilo važnost zajedničkog nastupa država Zapadnog Balkana prema institucijama Evropske unije, jer bi takav pristup mogao pomoći u trajnom rješavanju problema s kojim se suočavaju autoprijevoznici iz regije.
Sporazum o odbrambenoj saradnji s Egiptom
Na sjednici je utvrđen i prijedlog sporazuma o saradnji u oblasti odbrane između Bosne i Hercegovine i Egipta.
Ovaj dokument predviđa razmjenu iskustava u više važnih oblasti, uključujući sigurnosne i odbrambene politike, vojno zakonodavstvo, organizaciju vojnih obuka i logističku podršku. Također je planirana saradnja u mirovnim misijama i zajedničkim aktivnostima upravljanja kriznim situacijama.
Prijedlog sporazuma bit će upućen Predsjedništvu Bosne i Hercegovine na daljnju proceduru, dok je za njegovog potpisnika predložen ministar odbrane BiH.
Ovakvi sporazumi često predstavljaju važan dio međunarodne saradnje jer omogućavaju razmjenu znanja i iskustava između država, ali i jačanje sigurnosnih kapaciteta.
Usklađivanje propisa s pravilima Evropske unije
Vijeće ministara donijelo je i nekoliko odluka koje se odnose na harmonizaciju domaćih propisa s zakonodavstvom Evropske unije.
Jedna od njih odnosi se na priznavanje predizvoznih pregleda badema iz Sjedinjenih Američkih Država u vezi s kontrolom prisustva aflatoksina. Ova odluka dodatno usklađuje pravila u Bosni i Hercegovini s evropskim standardima kada je riječ o sigurnosti hrane.
Također su usvojene izmjene odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici u BiH. Cilj ovih izmjena je dalje usklađivanje s carinskim zakonodavstvom Evropske unije, kao i unapređenje elektronskog sistema provoza poznatog kao NCTS.
Modernizacija carinskih procedura smatra se važnim korakom za olakšavanje međunarodne trgovine i ubrzavanje transporta robe kroz zemlju.
Instrument za reforme i rast: skoro milijarda eura za BiH
Na sjednici je razmatrana i informacija o zaključivanju sporazuma s Evropskom komisijom u okviru Instrumenta za reforme i rast.
Nakon stupanja na snagu ovog sporazuma, Bosni i Hercegovini bi moglo biti dostupno oko 976,5 miliona eura finansijske podrške.
Od tog iznosa približno 280 miliona eura bit će dodijeljeno u obliku grantova, dok će oko 696 miliona eura biti osigurano kroz povoljne zajmove. Isplata sredstava planirana je u više faza i zavisit će od toga koliko uspješno država provodi predviđene reforme.
Ovaj instrument ima za cilj ubrzavanje ekonomskog razvoja, modernizaciju institucija i jačanje kapaciteta države na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Schengen akcijski plan i sigurnost granica
Vijeće ministara pokrenulo je i aktivnosti na izradi Schengen akcijskog plana Bosne i Hercegovine.
Riječ je o važnom dokumentu koji predstavlja dio obaveza države u procesu evropskih integracija, posebno u okviru poglavlja koje se odnosi na pravdu, slobodu i sigurnost.
Paralelno s tim, razmatran je i napredak u uspostavi sistema za razmjenu podataka o putnicima (API/PNR). Ovaj sistem omogućava sigurnosnim institucijama da unaprijede kontrolu putnika i ojačaju sigurnost na državnim granicama.
Ratifikacija konvencije o umjetnoj inteligenciji
Na sjednici je utvrđen i prijedlog odluke o ratifikaciji Okvirne konvencije Vijeća Evrope o umjetnoj inteligenciji, ljudskim pravima i demokratiji.
Ovim dokumentom Bosna i Hercegovina se pridružuje državama koje razvijaju regulatorni okvir za sigurnu i etičku primjenu tehnologija zasnovanih na umjetnoj inteligenciji.
Konvencija naglašava potrebu zaštite ljudskih prava, transparentnosti i odgovornosti u razvoju i primjeni naprednih digitalnih tehnologija.
Saradnja s Hrvatskom na nadzoru granice
Razmatrano je i izvješće o saradnji Bosne i Hercegovine i Hrvatske u nadzoru državne granice.
Prema dostupnim podacima, tokom 2025. godine provedene su 992 zajedničke patrolne aktivnosti u kojima su učestvovala 2.642 policijska službenika. Pored toga, održan je 321 koordinacijski sastanak između nadležnih institucija dviju država.
Ove aktivnosti imaju za cilj unapređenje kontrole granice, borbu protiv ilegalnih migracija i jačanje sigurnosti u pograničnim područjima.
Napredak u borbi protiv pranja novca
Vijeće ministara usvojilo je i izvještaj o provođenju Akcionog plana za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma za period od 2022. do 2024. godine.
Od ukupno 62 planirane aktivnosti, njih 54 su realizirane u potpunosti ili djelimično. Ovaj napredak pokazuje da institucije nastavljaju jačati mehanizme finansijskog nadzora i usklađivati ih s međunarodnim standardima.
Međunarodna razvojna pomoć u porastu
Na sjednici je usvojen i pregled aktivnosti razvojnih partnera tokom 2024. godine.
Prema dostupnim podacima, ukupna međunarodna razvojna pomoć Bosni i Hercegovini iznosila je oko 794 miliona eura, što predstavlja povećanje od približno 20 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Iz Vijeća ministara poručeno je da efikasno korištenje ovih sredstava ima ključnu ulogu u provođenju reformi, jačanju institucija i ukupnom ekonomskom razvoju države.
