U Federaciji Bosne i Hercegovine mogla bi od 2027. godine biti uvedena mjera koja bi značajno promijenila sistem socijalne zaštite djece – univerzalni dječiji doplatak u iznosu od 200 KM mjesečno za svu djecu do navršene sedme godine života, bez obzira na visinu primanja roditelja. Ova inicijativa predstavljena je na tematskoj sjednici u Parlamentu FBiH, u organizaciji Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i UNICEF-a u BiH, a već je opisana kao historijski korak u pristupu dječijoj zaštiti na nivou entiteta.
Šta predviđa predloženi model?
Predloženi model univerzalnog dječijeg doplatka počiva na jednom jasnom principu – svako dijete do sedme godine života imalo bi pravo na mjesečnu isplatu od 200 KM, bez ikakvog testiranja prihoda roditelja. Ovo predstavlja značajan zaokret u odnosu na dosadašnji pristup, koji je pravo na doplatak uslovljavao materijalnim stanjem porodice.
Za stariju djecu, od sedam do 18 godina, pravo na doplatak i dalje bi bilo ograničeno na porodice čiji prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 410 KM. Ovakav model prepoznaje posebnu važnost ranog djetinjstva kao perioda koji je presudan za kasniji razvoj djeteta, te ulaganje u taj period tretira kao prioritet.
Nacrt zakona uskoro pred vlastima
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike najavljeno je da će nacrt zakona uskoro biti upućen kantonalnim premijerima, kao i premijeru FBiH Nerminu Nikšiću, nakon čega slijedi procedure izjašnjavanja u oba doma Parlamenta FBiH.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić naglasio je da je Ministarstvo, u saradnji s UNICEF-om, izradilo studiju opravdanosti uvođenja univerzalnog dječijeg doplatka na federalnom nivou. Studiju je pripremio Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, što joj daje dodatnu stručnu težinu.
“Studija je predstavljena donosiocima odluka, kantonalnim premijerima, resornim ministrima, zastupnicima i delegatima, kako bismo pokazali model koji je već načelno usaglašen”, rekao je Delić.
Ministar je takođe podsjetio na konkretne rezultate ostvarene u tekućem mandatu, naglasivši da je iznos dječijeg doplatka povećan sa 117 na 195 KM, dok je ukupni budžet za ovu namjenu porastao sa oko 50 na čak 228 miliona KM. Ovi podaci govore o rastućoj finansijskoj posvećenosti entiteta pitanju dječije zaštite, što daje određenu osnovu za optimizam kada je riječ o realizaciji novih mjera.
Zašto je rana dob ključna?
Tokom tematske sjednice posebno je naglašen značaj ulaganja u period od rođenja do sedme godine života. Stručnjaci su podsjetili da je ovo razvojno najintenzivniji period u životu svakog djeteta – period u kojem se formiraju kognitivne, emocionalne i socijalne osnove koje određuju čitav kasniji život.
Jedan od ključnih nalaza studije koju je pripremio Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu govori o izuzetnoj isplativosti ovakvih ulaganja. Prema nalazima studije, ulaganje jedne marke u rani razvoj djeteta može dugoročno donijeti povrat od čak sedam maraka – kroz smanjene troškove socijalne i zdravstvene zaštite, bolje obrazovne rezultate i veću produktivnost odrasle osobe u budućnosti.
Ova perspektiva mijenja način na koji se gleda na dječiji doplatak – umjesto da se tretira isključivo kao socijalna mjera namijenjena siromašnim porodicama, univerzalni doplatak postaje investicija u budućnost čitavog društva.
Historijska sjednica, kako je ocijenio ministar
Ministar Delić nije skrivao zadovoljstvo što je inicijativa stigla do ove faze, opisavši tematsku sjednicu kao historijsku.
“Ovo je historijska sjednica jer prvi put govorimo o konkretnom modelu univerzalnog dječijeg doplatka na nivou FBiH”, istakao je Delić, dodavši da je u ovom mandatu prvi put usvojena i Strategija razvoja sistema socijalne i dječije zaštite u FBiH, u kojoj je dječije siromaštvo prepoznato kao jedan od ključnih izazova s kojima se entitet suočava.
Dječije siromaštvo ostaje ozbiljan problem u BiH. Djeca su među najranjivijim kategorijama stanovništva kada je riječ o materijalnoj deprivaciji, a posljedice siromaštva u ranom djetinjstvu – od lošije ishrane i zdravstvene zaštite do ograničenog pristupa obrazovnim resursima – ostavljaju trajne tragove koji se teško nadoknađuju u kasnijim godinama.
Ključna uloga kantona
Jedan od centralnih izazova u realizaciji ovog modela jeste finansiranje. Universalni doplatak obuhvatio bi desetine hiljada djece u FBiH, što podrazumijeva značajna finansijska sredstva. A u složenom ustavnom uređenju Federacije BiH, kantoni igraju ključnu ulogu – i u donošenju odluka i u finansiranju mjera socijalne zaštite.
Na kraju sjednice usvojeni su preliminarni zaključci prema kojima će Ekonomski institut pripremiti dodatnu analizu o finansijskim obavezama kantona, uz planirano sufinansiranje iz federalnog budžeta. Ovo sufinansiranje bit će ključno za ujednačenu primjenu mjere na cijelom teritoriju Federacije, budući da postoje značajne razlike u fiskalnom kapacitetu između pojedinih kantona.
Najavljeno je i održavanje zatvorenih tematskih sjednica sa svim relevantnim akterima, kako bi se pripremile izmjene i dopune Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom.
Hoće li se plan realizovati do 2027.?
Ukoliko zakonodavna procedura bude tekla prema planu, primjena univerzalnog dječijeg doplatka mogla bi početi 2027. godine. Međutim, između dobre namjere i realizacije u bh. kontekstu često stoji dug i nepredvidiv put.
Nacrt zakona mora proći kroz kantonalne vlade, premijera FBiH i oba doma Parlamenta. Svaka od tih instanci može usporiti ili izmijeniti prijedlog. Uz to, dogovor o finansijskoj podjeli tereta između federalnog i kantonalnih budžeta neće biti jednostavan – posebno za manje ekonomski razvijene kantone koji bi se mogli suočiti s problemom osiguranja potrebnih sredstava.
No, sam čin pokretanja ove inicijative, praćen stručnom studijom i podrškom UNICEF-a, signal je da postoji ozbiljna namjera da se sistemski pristupi problemu dječijeg siromaštva i zaštite najmlađih.
Korak u pravom smjeru
Inicijativa za uvođenje univerzalnog dječijeg doplatka u FBiH, bez obzira na konačni ishod zakonodavnog procesa, predstavlja važan pomak u razmišljanju o socijalnoj politici. Umjesto reaktivnog pristupa koji pomaže samo onima koji su već upali u siromaštvo, ovaj model zagovara proaktivnu investiciju u svako dijete – kao temelj zdravijeg, obrazovanijeg i produktivnijeg društva u budućnosti.
Hoće li politička volja i finansijski kapaciteti biti dostatni da se ideja pretvori u stvarnost do 2027. godine, ostaje da se vidi. No jedno je sigurno – razgovor koji je pokrenut na ovoj sjednici bio je odavno potreban.
