Federacija Bosne i Hercegovine napravila je važan korak ka realizaciji projekta Južna plinska interkonekcija. Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta FBiH prošle sedmice usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, to je u srijedu učinio i Dom naroda. Za zakon je glasalo 61 delegat, jedan je bio suzdržan, a tri delegata glasala su protiv.
Izmjene zakona stupit će na snagu nakon objave u Službenom glasniku FBiH, a naredni korak u realizaciji projekta bit će potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zakazanog za kraj aprila u Dubrovniku.
Ključna promjena: BH Gas ustupa mjesto američkoj kompaniji
Najznačajnija izmjena u novousvojenom zakonu tiče se investitora. Dok je prethodnim zakonskim rješenjem tu ulogu imala domaća kompanija BH Gas, izmijenjenim tekstom investitor je sada američka kompanija AAFS.
Resorni ministar Vedran Lakić objasnio je razloge ove promjene.
“U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjoj legislativi, domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera gasa, međutim, na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija, a to je nasušna potreba”, naveo je Lakić, dodajući da je američka kompanija izrazila ozbiljnu namjeru da gradi ovaj plinovod.
Ova promjena nije samo administrativne prirode. Ona govori o tome da projekat koji je godinama stajao na papiru bez vidljivog napretka dobija novog pokretača – stranog investitora s deklariranom namjerom da stvarno krene s gradnjom. Ulazak američke kompanije u ovaj energetski projekat ima i širu geopolitičku dimenziju, budući da BiH time diversificira svoje energetske veze i smanjuje ovisnost o postojećim dobavljačima.
Trasa ostaje ista, ali s novim odvojcima
Osnovna trasa Južne interkonekcije ostala je nepromijenjena. Ukapljeni plin ići će sa zapada u Bosnu i Hercegovinu, odnosno u Federaciju BiH, s juga – preko teritorije Republike Hrvatske, s kojom BiH još treba postići odgovarajući sporazum.
Novousvojenim izmjenama predviđeni su i novi odvojci koji proširuju mrežu plinovoda. Planirani su odvojci prema Grudama, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Čapljini, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli. Ova proširenja znače da bi projekt, kada bude realiziran, trebao donijeti koristi i dijelovima Federacije koji do sada nisu bili obuhvaćeni planom – što povećava ukupni značaj interkonekcije za energetsku sigurnost entiteta.
Zašto je ovaj projekt važan?
Južna plinska interkonekcija nije samo infrastrukturni projekt – ona je odgovor na jedan od ključnih izazova s kojima se BiH suočava u energetskom sektoru. Diversifikacija izvora snabdijevanja plinom pitanje je koje je posebno dobilo na težini nakon energetskih kriza izazvanih geopolitičkim turbulencijama u Evropi u proteklim godinama.
BiH je trenutno u velikoj mjeri ovisna o uvoznom plinu koji dolazi kroz postojeće mreže, a projekat Južne interkonekcije otvorio bi novi koridor snabdijevanja – s juga, kroz Hrvatsku. To bi smanjilo ranjivost bh. energetskog sistema na poremećaje koji dolaze iz jednog pravca i dalo zemlji više manevarskog prostora u pregovorima o cijeni i uvjetima nabavke energenata.
Godinama je projekt bio blokiran na implementacionoj razini, uprkos zakonskom okviru koji je postojao. Ulazak nove kompanije s jasnom investitorskom namjerom i novi zakonski okvir koji je sada prošao oba doma Parlamenta FBiH daju osnovu za optimizam da bi stvari ovaj put mogle krenuti naprijed.
Dubrovnik kao sljedeća stanica
Potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske zakazano za kraj aprila u Dubrovniku predstavlja sljedeći konkretan korak u realizaciji projekta. Ovaj sporazum ključan je jer trasa plinovoda prolazi kroz hrvatsku teritoriju, što znači da bez dogovora s Hrvatskom nema ni projekta.
Dubrovački sastanak bit će test koliko ozbiljna politička volja stoji iza nedavno usvojenih zakonskih izmjena. Ako sporazum bude potpisan u dogovorenom roku, to bi bio snažan signal da je projekat konačno izašao iz faze vječitih najava i zakoračio u fazu stvarne realizacije.
Korak naprijed, ali put je dug
Usvajanje zakona u oba doma Parlamenta FBiH nesumnjivo je pozitivan korak. No, između usvojenog zakona i položenog kamena temeljca proteže se dug put koji uključuje međudržavne sporazume, ishođenje dozvola, procedure javnih nabavki i samu gradnju infrastrukture koja zahtijeva godine rada.
Ono što daje povoda za oprezni optimizam jeste kombinacija novog investitora s deklariranom namjerom gradnje, zakonskog okvira koji je sada na snazi i konkretnog diplomatskog koraka koji slijedi u Dubrovniku. Ako svi ti elementi budu pratili jedan drugog u predviđenom tempu, Južna interkonekcija mogla bi konačno postati stvarnost – a BiH korak bliže energetskoj sigurnosti o kojoj se govori godinama.
