Sud Bosne i Hercegovine uputio je zahtjev za brisanje Milorad Dodik iz registra kao predsjednika Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), iako on formalno i dalje obavlja tu funkciju i javno nastupa kao lider stranke. Ovaj potez otvorio je niz pravnih i političkih pitanja o dosljednoj primjeni pravosnažnih presuda u Bosni i Hercegovini.
Pravna pozadina slučaja
Sutkinja Sena Uzunović iz Suda BiH u prvostepenoj presudi, koju je kasnije potvrdilo i Apelaciono vijeće, navela je da Dodik ne može obnašati funkciju predsjednika političke stranke zbog pravnih posljedica osude. U obrazloženju presude precizirano je da pravne posljedice uključuju prestanak određenih funkcija, u skladu sa zakonskim odredbama.
Međutim, u dispozitivu presude – dijelu koji se direktno izvršava – ta zabrana nije bila izričito navedena kada je riječ o funkciji predsjednika stranke. Upravo ta pravna praznina otvorila je prostor za različita tumačenja i ostavila njegov formalni status u stranačkom registru nepromijenjenim.
Uzunović je naknadno pojasnila da se zabrana odnosi i na funkciju predsjednika političke stranke, ali bez neposrednog automatskog efekta na upis u sudskom registru. Time je nastao svojevrsni institucionalni paradoks – presuda je pravosnažna, ali administrativna evidencija nije usklađena s njenim tumačenjem.
Presuda, koja je postala pravosnažna prošlog ljeta, podrazumijevala je i kaznu zatvora u trajanju od godinu dana. Ta kazna je, u skladu sa zakonskim mogućnostima, zamijenjena novčanom uplatom u iznosu od 36.500 KM.
Postupanje CIK-a i Osnovnog suda
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) ranije je, pozivajući se na pravne posljedice presude, zatražila od Osnovni sud u Banjoj Luci da izvrši brisanje Dodika iz registra kao predsjednika SNSD-a. Međutim, Osnovni sud je odbio zahtjev uz obrazloženje da CIK nije nadležan da pokreće takvu inicijativu.
Takva odluka dodatno je zakomplikovala situaciju, jer je formalno-pravni status ostao nepromijenjen, uprkos postojanju pravosnažne presude koja, prema tumačenju Suda BiH, podrazumijeva prestanak određenih funkcija.
Od tog trenutka do danas, Dodik je nastavio da u javnosti nastupa kao predsjednik SNSD-a, a u zvaničnim dokumentima i dalje je upisan kao lice ovlašteno za zastupanje stranke.
Nova instrukcija Suda BiH
Dana 27. februara 2026. godine sutkinja Uzunović uputila je novi dopis, ovaj put direktno Osnovnom sudu u Banjoj Luci, tražeći izvršenje presude i brisanje Dodika iz registra. U dopisu se navodi da je CIK još 21. oktobra 2025. godine dostavio prvostepenu presudu od 26. februara 2025., koja je postala pravosnažna 12. juna 2025., kao i drugostepenu odluku Apelacionog vijeća.
Posebno je istaknut član 114. stav 1. tačka a) Krivičnog zakona BiH, prema kojem pravne posljedice osude uključuju prestanak obavljanja određenih funkcija u organima vlasti ili pravnim licima. U tom kontekstu, Sud BiH smatra da se to odnosi i na funkciju predsjednika političke stranke.
Ovim dopisom Sud BiH praktično traži usklađivanje sudskog registra s pravosnažnom presudom, čime bi se otklonio pravni nesklad koji traje mjesecima.
Praktični paradoks i političke implikacije
Uprkos pravosnažnoj presudi, Dodik i dalje formalno predstavlja SNSD. Nedavno je u Banjoj Luci razgovarao s ambasadorom Švicarska Gabriele Derighetti, pri čemu je u javnim nastupima predstavljen kao predsjednik stranke.
Tokom tog sastanka istaknute su zastave Švicarske, entiteta Republika Srpska i SNSD-a, što je dodatno naglasilo vizuelni i formalni kontinuitet njegove funkcije. Upravo ta situacija u javnosti stvara percepciju da presuda nema puni institucionalni efekat.
Pravni stručnjaci ističu da ovakvi slučajevi otvaraju šire pitanje efikasnosti izvršenja sudskih odluka i jasnoće zakonskih normi. Kada dispozitiv presude i njeno obrazloženje nisu u potpunosti usklađeni, prostor za različita tumačenja postaje veći, što može dovesti do institucionalnih zastoja.
Šta slijedi
Sada je odluka ponovo na Osnovnom sudu u Banjoj Luci, koji treba postupiti po instrukciji Suda BiH i odlučiti o brisanju Dodika iz registra kao predsjednika SNSD-a. Ishod ovog postupka biće važan test za pravosudni sistem Bosne i Hercegovine, posebno kada je riječ o dosljednoj provedbi pravosnažnih odluka.
Bez obzira na političke implikacije, ključna dilema ostaje pravna: da li će sudski registar biti usklađen s presudom i njenim tumačenjem, ili će formalni status ostati nepromijenjen. Odgovor na to pitanje mogao bi imati dugoročne posljedice po praksu primjene zakona i odnos između sudova i administrativnih institucija u BiH.
