Na 24. hitnoj sjednici Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine već više od sat vremena traje rasprava o dnevnom redu, pri čemu su u fokusu delegati iz SNSD koji se protive uvrštavanju izmjena Zakona o akcizama na dnevni red.
Riječ je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, koji je prethodno usvojen u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH sredinom marta, a sada se pokušava uvrstiti u dnevni red Doma naroda.
Jedan od najglasnijih u protivljenju bio je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić, koji je upozorio da bi usvajanje takvog prijedloga predstavljalo, kako je naveo, štetnu odluku po interese Republike Srpske.
“Ako dozvolimo da ovakvi zakoni dođu na dnevni red, mi postajemo kaznena ekspedicija za Republiku Srpsku”, rekao je Špirić, naglašavajući da, prema njegovom stavu, prijedlog nije u skladu sa važećim zakonima i Ustavom Bosne i Hercegovine.
Dodao je da delegati iz njegove političke opcije nisu spremni podržati bilo kakve odluke koje smatraju pravno upitnim, te je poručio da u tom slučaju neće osigurati kvorum za rad.
U svom obraćanju, Špirić je posebno istakao pitanje finansijske autonomije, navodeći da se ne smije dozvoliti donošenje odluka koje bi, kako tvrdi, mogle utjecati na raspodjelu sredstava između entiteta.
Sličan stav iznio je i delegat Radovan Kovačević, koji je naglasio da njegova politička opcija nije protiv smanjenja akciza, ali da insistira na tome da se rješenja donose uz saglasnost entitetskih institucija.
“Republika Srpska nije protiv mjera koje bi olakšale život građanima, ali ključne odluke moraju biti rezultat dogovora, a ne jednostranih poteza”, poručio je Kovačević.
On je također ukazao na specifičnost ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, naglašavajući da država nema klasičnu vladu poput drugih zemalja, već sistem u kojem ključne odluke zahtijevaju saglasnost različitih nivoa vlasti.
Tokom rasprave, delegati su iznijeli različita tumačenja nadležnosti i načina donošenja ekonomskih mjera, što je dodatno produbilo političke razlike unutar ovog zakonodavnog tijela.
Zajednička poruka dijela delegata bila je da će, ukoliko se izmjene dnevnog reda usvoje bez šire saglasnosti, biti spremni blokirati rad institucije uskraćivanjem kvoruma. Takav scenario mogao bi dodatno usporiti donošenje važnih ekonomskih mjera.
S druge strane, inicijativa za izmjenu dnevnog reda potekla je od delegata Želimir Nešković, koji je predložio da se pitanje akciza stavi u vrh prioriteta, s ciljem bržeg reagovanja na rast cijena goriva i životnih troškova.
Ova sjednica još jednom pokazuje složenost političkog sistema u Bosni i Hercegovini, gdje donošenje odluka često zahtijeva širok konsenzus, a neslaganja između političkih aktera mogu dovesti do institucionalnih blokada.
Ishod rasprave mogao bi imati direktne posljedice na ekonomske mjere koje se odnose na građane, posebno u kontekstu rasta cijena energenata i općeg povećanja troškova života.
