Više od 170.000 penzionera i osoba s posebnim zdravstvenim potrebama u Bosni i Hercegovini moglo bi uskoro plaćati niže naknade za obnovu vozačkih dozvola. Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je inicijativu zastupnika Saše Magazinovića kojom se traži ukidanje prakse koja je godinama dovodila do toga da stariji vozači i oni s umanjenom zdravstvenom sposobnošću plaćaju višestruko više od ostalih građana za isti dokument.
Kako je funkcionisao dosadašnji sistem?
Da bi se razumjelo zašto je ova inicijativa važna, potrebno je sagledati kako je dosadašnji sistem funkcionisao u praksi.
Prema važećim propisima, vozačka dozvola u BiH standardno vrijedi deset godina za sve uobičajene kategorije, a naknada za njeno izdavanje iznosi 60 KM. Na prvi pogled, to zvuči fer i jednako za sve. Međutim, sistem postaje neravnopravan čim se uzme u obzir da osobama starijim od 65 godina rok važenja dozvole nije deset godina, već samo tri.
To znači da stariji vozač u istom desetogodišnjem periodu mora obnoviti dozvolu tri puta – a svaki put plati punu naknadu. Umjesto 60 KM, on u deset godina izdvaja 180 KM za isti dokument.
Situacija je još nepovoljnija za vozače s umanjenom zdravstvenom sposobnošću. Oni u određenim slučajevima moraju obnavljati dozvolu svake dvije godine, što u periodu od deset godina može značiti tri do pet obnova – uz svaki put i obavezan medicinski pregled koji dodatno povećava troškove. U krajnjem slučaju, takav vozač može platiti i do pet puta više od prosječnog građanina za isti vremenski period korištenja vozačke dozvole.
Diskriminacija skrivena u propisima
Ono što je Magazinović prepoznao i jasno artikulisao jeste da ovakav sistem nije samo finansijski nepovoljan, već suštinski diskriminatoran. Stariji građani i osobe s određenim zdravstvenim stanjima nisu u povlaštenom položaju – naprotiv, oni su sistemski kažnjeni višestruko većim troškovima, i to upravo zbog okolnosti na koje ne mogu uticati.
Penzioneri, koji su po prirodi stvari na fiksnim i često skromnim primanjima, suočavaju se s troškovima koji su za isti dokument i isti vremenski period višestruko viši nego za mlađe i zdravije vozače. Osobe s hroničnim bolestima ili smanjenim funkcionalnim sposobnostima, koje Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH upućuje na češće zdravstvene kontrole, plaćaju višestruko više samo zato što imaju određeno zdravstveno stanje.
Upravo ta nejednakost bila je polazišna tačka inicijative koju je Magazinović uputio Vijeću ministara BiH, a koju je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine u konačnici podržao.
Gdje stoji BiH u odnosu na evropske standarde?
Evropski standardi u oblasti sprečavanja diskriminacije jasno nalažu da stariji građani i osobe s posebnim potrebama trebaju imati prilagođene uslove koji uzimaju u obzir njihove specifične okolnosti i finansijske mogućnosti – a ne da budu dodatno financijski opterećeni upravo zbog tih okolnosti.
Praksa koja je godinama bila na snazi u BiH bila je u direktnoj suprotnosti s tim načelima. Umjesto prilagodbe koja bi uvažila stvarnost starijih i bolesnih vozača, sistem ih je efektivno kažnjavao – što je teško opravdati bilo kakvim racionalnim argumentom.
Inicijativa Magazinovića bila je, između ostalog, i poziv na usklađivanje domaće prakse s evropskim standardima koji štite prava ranjivih kategorija građana.
Pravilnik prošao javne konsultacije, slijedi Vijeće ministara
Nakon što je Zastupnički dom usvojio inicijativu, nadležna agencija pristupila je izradi izmijenjenog pravilnika koji reguliše ovo pitanje. Pravilnik je prošao kroz proceduru javnih konsultacija bez primjedbi – što je signal da prijedložene izmjene nisu izazvale kontroverze i da postoji široka saglasnost oko potrebe za ovom promjenom.
Konačna odluka sada je na Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, koje treba usvojiti izmijenjeni pravilnik kako bi promjene stupile na snagu. Ukoliko taj korak bude realizovan, više od 170.000 penzionera i osoba s umanjenom zdravstvenom sposobnošću osjetit će direktnu finansijsku olakšicu.
Šta kaže zakon?
Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH predviđa da se vozačka dozvola u pravilu izdaje na deset godina. Međutim, zakon takođe predviđa da dozvola može biti izdata na kraći period ukoliko je to određeno medicinskim nalazom – što se odnosi na slučajeve hroničnih bolesti, smanjenih funkcionalnih sposobnosti ili drugih stanja koja zahtijevaju redovne kontrole.
Uz to, vozač može biti upućen i na vanredni zdravstveni pregled ukoliko postoji sumnja u njegovu sposobnost sigurnog upravljanja vozilom. Ovi mehanizmi postoje iz opravdanih razloga sigurnosti saobraćaja – no finansijski teret koji iz njih proizlazi ne bi trebao pasti isključivo na pleća onih koji su već u nepovoljnijem položaju.
Pravda za one koji su dugo čekali
Usvajanje ove inicijative u Zastupničkom domu korak je u pravom smjeru. Sistem koji godinama kažnjava starije i bolesne građane višestruko većim troškovima za isti dokument nije samo nepravičan – on je u suprotnosti s temeljnim načelima jednakog tretmana građana pred zakonom.
Više od 170.000 osoba u BiH koje su pogođene ovom praksom čekaju konačnu odluku Vijeća ministara. Ukoliko bude pozitivna, ona neće promijeniti svijet – ali će ukloniti jednu konkretnu nepravdu iz svakodnevnog života dijela građana koji su je osjećali u vlastitim džepovima.
A upravo to je ono što dobra politika i treba raditi.
