Osnovna škola fra Didaka Buntića u Čitluku uvela je od 4. maja 2026. godine potpunu zabranu donošenja mobitela i digitalnih uređaja u školske prostorije, ali i niz pravila o izgledu učenika. Odluka je izazvala veliku pažnju javnosti i podijelila roditelje na one koji je podržavaju i one koji smatraju da škola prekoračuje granice svog ovlaštenja.
Ko je i kada donio odluku
Školski odbor Osnovne škole fra Didaka Buntića donio je odluku o zabrani mobitela 16. marta 2026. godine, na prijedlog Učiteljskog vijeća i u suradnji s Vijećem roditelja. Odluka je bila jednoglasna. Novi Kućni red škole, kao i izmjene Pravilnika o pedagoškim mjerama, usvojeni su 27. aprila 2026. godine, a primjena je počela u ponedjeljak, 4. maja.
Šta je sve zabranjeno
Zabrana je šira od samih mobitela. Prema novom Kućnom redu, učenicima su zabranjeni:
- Mobiteli i svi drugi digitalni uređaji (tableti, pametni satovi)
- Šminkanje
- Farbanje kose
- Lakiranje noktiju
- Pretijesna i nepristojna odjeća koja ne priliči dječjem uzrastu
- Unošenje i konzumiranje energetskih i alkoholnih pića
- Cigarete i elektronske cigarete
Jedini izuzetak od zabrane digitalnih uređaja odnosi se na učenike kojima je pametni telefon neophodan iz zdravstvenih razloga – za to je potrebna potvrda zdravstvene ustanove.
Poruka uprave škole
Uprava škole i učitelji javno su se oglasili s porukom kojom objašnjavaju razloge odluke. Cilj novih pravila je, kako navode, poticanje zdravih socijalnih interakcija među djecom i njihov zaštita od preranog izlaganja digitalnim sadržajima.
“Neka djeca budu i ostanu što duže djeca, zdrava, opuštena i neopterećena digitalnim sadržajima koji im kradu najljepše dane djetinjstva” – stoji u saopćenju Uprave škole objavljenom na njihovoj web stranici.
Reakcije roditelja
Vijest je brzo obišla medije u cijeloj BiH i izazvala živu raspravu. Roditelji su podijeljeni. Jedan dio podržava zabranu mobitela, posebno uzimajući u obzir istraživanja koja pokazuju da prisustvo pametnih telefona u učionici negativno utiče na koncentraciju i rezultate učenja. Posebno se ističu i problemi poput vršnjačkog nasilja putem aplikacija i društvenih mreža, koje je u školama postalo ozbiljan problem.
S druge strane, dio roditelja smatra da zabrana šminkanja, farbanja kose i lakiranja noktiju zadire previše u privatnost djece i njihov način izražavanja. Neki postavljaju i praktično pitanje – ako dijete nosi mobitel iz sigurnosnih razloga, kako će roditelj u hitnoj situaciji stupiti u kontakt s djetetom?
Čitluk nije izoliran slučaj
Osnovna škola fra Didaka Buntića nije jedina u BiH koja razmatra ili uvodi ovakva pravila, ali jeste jedna od rijetkih koja ih je formalizirala kroz izmjenu Kućnog reda i Pravilnika. U većini bh. škola pravila o mobitelima i izgledu učenika regulisana su neformalno ili nedosljedno.
Na globalnom nivou trend zabrane mobitela u školama sve je izraženiji. Francuska je još 2018. uvela zabranu na nacionalnom nivou, a Nizozemska, Finska i Italija slijedile su u narednim godinama. Rezultati su uglavnom pozitivni – škole bilježe bolju koncentraciju učenika i manje vršnjačkog nasilja.
Pitanje koje ostaje otvoreno je gdje povući granicu. Zabrana mobitela ima široku podršku struke, ali pravila o izgledu – farbanju kose, noktima i šminkanju – ulaze na osjetljiviji teren, posebno kada su u pitanju stariji osnovnoškolci koji počinju graditi vlastiti identitet.
