Izmjene i dopune Zakon o penzionom i invalidskom osiguranju FBiH, koje su stupile na snagu krajem januara, izazvale su veliku pažnju javnosti. Posebno interesovanje izazvao je novi član 81, kojim je uveden diferencirani model obračuna starosnih penzija.
Suština promjene je u tome da najniža starosna penzija više nije jedinstvena za sve korisnike, već zavisi od dužine penzijskog staža osiguranika. Drugim riječima, minimalni iznos penzije više nije fiksan prag koji važi za svakoga, nego se određuje kroz novi, precizniji model obračuna.
Kako se sada određuje najniža penzija?
Prema novom rješenju, najniža starosna penzija određuje se kao procenat prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, uz primjenu redovnog usklađivanja u godini ostvarivanja prava.
To znači da se visina minimalne penzije veže za realne pokazatelje unutar sistema, a ne za unaprijed definisani, fiksni iznos. Međutim, u praksi to može dovesti do situacije da pojedini budući penzioneri, naročito oni sa kraćim stažom, ostvare pravo na iznos niži od dosadašnjeg minimalnog praga koji je važio prije izmjena zakona.
Upravo taj aspekt izazvao je zabrinutost među osiguranicima, posebno onima koji su pred odlaskom u penziju i imaju ograničen broj godina staža.
Pojašnjenje iz Zavoda PIO/MIO
Iz Federalni zavod za penziono i invalidsko osiguranje navode da su istim članom precizirane i odredbe koje se odnose na invalidske i porodične penzije.
Ukoliko je korisniku invalidske ili porodične penzije obračunati iznos manji od najniže penzije definisane članom 81, isplaćuje mu se najniža penzija. Taj iznos, kako pojašnjavaju iz Zavoda, ne može biti niži od 90 posto prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, nakon usklađivanja.
Na taj način uveden je zaštitni mehanizam kojim se osigurava minimalni prag za najosjetljivije kategorije korisnika.
Primjer obračuna u praksi
Da bi javnost lakše razumjela način izračuna, može se uzeti konkretan primjer.
Ako je prosječna penzija u decembru prethodne godine iznosila 651,05 KM, uz redovno usklađivanje od 11,2 posto dolazi se do iznosa od 723,97 KM. Kada se na taj iznos primijeni faktor od 90 posto, dobija se 651,57 KM.
U tom slučaju, 651,57 KM predstavlja minimalni prag za određene kategorije korisnika – prije svega invalidske penzionere i članove porodice koji ostvaruju pravo na porodičnu penziju nakon smrti aktivnog osiguranika, ukoliko im obračunata penzija ne prelazi zakonski minimum.
Ovaj model osigurava da najranjivije kategorije ne padnu ispod definisanog socijalnog praga, iako ukupni sistem prelazi na diferencirani obračun.
Poseban izuzetak za porodične penzije
Izmjenama je predviđen i poseban izuzetak kada je riječ o porodičnoj penziji.
Ako članovi porodice ostvaruju pravo nakon smrti korisnika koji je već primao najnižu penziju, garantuje im se isti minimalni iznos koji je primao preminuli korisnik – bez dodatnog umanjenja.
S druge strane, ukoliko je preminuli imao penziju višu od najniže, porodična penzija određuje se procentualno u odnosu na njegov iznos, zavisno od broja članova porodice koji ostvaruju pravo:
- jedan član porodice – 70 posto iznosa,
- dva člana – 80 posto,
- tri člana – 90 posto,
- četiri i više članova – 100 posto penzije preminulog.
Primjera radi, ako je penzija preminulog iznosila 1.250 KM, jedan član porodice imao bi pravo na 875 KM (70 posto). U slučaju većeg broja korisnika, procenat se povećava u skladu sa zakonskim odredbama.
Dugoročna održivost sistema
Izmjene zakona imaju za cilj preciznije usklađivanje penzionog sistema sa finansijskim mogućnostima fonda. Diferencirani model obračuna omogućava veću povezanost između dužine staža i visine minimalne penzije, čime se naglašava princip pravednosti u odnosu na godine uplate doprinosa.
Ipak, otvorena su i pitanja dugoročne socijalne sigurnosti, posebno za radnike s kraćim stažom, prekidima u karijeri ili neredovnim uplatama doprinosa. U kontekstu demografskih izazova, starenja stanovništva i sve manjeg broja aktivnih osiguranika u odnosu na broj penzionera, stabilnost penzionog fonda ostaje jedno od ključnih ekonomskih pitanja u Federaciji BiH.
U narednom periodu biće važno pratiti kako će se novi model odraziti na stvarne iznose penzija i da li će biti potrebne dodatne korekcije kako bi se očuvala ravnoteža između fiskalne održivosti i socijalne zaštite najugroženijih građana.
