Kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) za Skupštinu Kantona Sarajevo Kerim Balić najavio je da bi se, ukoliko njegova politička opcija dobije podršku građana, zalagao za promjenu sistema osnovnog obrazovanja i povratak sa devetogodišnjeg na osmogodišnje školovanje.
Balić je tokom predizborne kampanje iznio stav da bi takva reforma omogućila djeci da godinu ranije završe osnovno obrazovanje i nastave školovanje, odnosno ranije se uključe u srednjoškolsko obrazovanje i kasnije tržište rada.
„U našoj predizbornoj platformi cilj je da čim prije budemo mogli ukinemo devetogodišnje obrazovanje i vratimo ga na osam godina. U ovoj globalnoj utakmici kada je svaki mjesec važan i kada je konkurencija ogromna, nema potrebe da naša djeca gube godinu dana“, kazao je Balić.
Pozvao se na vlastito iskustvo
Obrazlažući svoj stav, Balić je naveo vlastiti obrazovni put kao primjer da osmogodišnje osnovno obrazovanje ne mora predstavljati prepreku za nastavak školovanja i profesionalni razvoj.
Kako je rekao, nakon završene osmogodišnje osnovne škole završio je Prvu bošnjačku gimnaziju, a potom diplomirao i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Dodao je da je do svoje 30. godine bio osnivač i direktor nekoliko kompanija, kao i naučnoistraživačkog instituta.
Njegova poruka zasniva se na stavu da dužina osnovnog obrazovanja sama po sebi nije presudan pokazatelj kvaliteta obrazovnog sistema. Međutim, eventualni povratak na osmogodišnju osnovnu školu podrazumijevao bi širu stručnu analizu nastavnih planova, programa, uzrasta djece pri polasku u školu i načina na koji bi se sadržaj devetog razreda rasporedio u preostalih osam godina.
Poređenje sa Slovenijom
Balić je svoju najavu povezao i s informacijama o promjenama obrazovnog sistema u Sloveniji, gdje se također otvorila rasprava o devetogodišnjem osnovnom obrazovanju nakon slabijih rezultata učenika na međunarodnom PISA testiranju.
Ipak, poređenje Bosne i Hercegovine sa Slovenijom ima određena ograničenja.
Bosna i Hercegovina trenutno nema novije rezultate PISA testiranja na osnovu kojih bi se mogla napraviti aktuelna procjena kvaliteta domaćeg obrazovnog sistema. Posljednje PISA testiranje u kojem je BiH učestvovala provedeno je 2018. godine.
Zbog toga nije moguće samo na osnovu dostupnih rezultata tvrditi da je devetogodišnje osnovno obrazovanje u BiH bolje ili lošije od ranijeg osmogodišnjeg sistema.
Da li učenici zaista „gube godinu“?
Jedan od ključnih argumenata Balićeve najave jeste tvrdnja da djeca zbog devetogodišnje škole gube godinu dana.
Međutim, važna činjenica u ovoj raspravi jeste dob učenika prilikom polaska u školu.
U sistemu osmogodišnjeg osnovnog obrazovanja djeca su, prema ranijoj praksi, uglavnom u školu polazila sa sedam godina. Uvođenjem devetogodišnjeg sistema granica za početak školovanja pomjerena je ranije, pa djeca u školu kreću sa šest godina.
Zbog toga devetogodišnje obrazovanje ne znači automatski da dijete jednu godinu duže provodi u obrazovnom sistemu u odnosu na raniji model. Ukupan broj godina osnovnog obrazovanja jeste povećan sa osam na devet, ali je istovremeno pomjeren i početak školovanja.
Šta bi eventualna reforma zahtijevala?
Povratak na osmogodišnje osnovno obrazovanje ne bi bio samo pitanje promjene broja razreda. Takva odluka zahtijevala bi izmjene zakonskog okvira, nastavnih planova i programa, organizacije školske nastave i vjerovatno usklađivanje sistema srednjeg obrazovanja.
Posebno pitanje bilo bi kako rasporediti gradivo koje učenici trenutno savladavaju tokom devet godina. Ako bi se sadržaj samo prerasporedio na kraći period, to bi moglo povećati opterećenje učenika, dok bi potpuno novi nastavni plan zahtijevao detaljnu stručnu i pedagošku procjenu.
Zbog toga bi eventualna reforma morala odgovoriti na mnogo šire pitanje od samog trajanja osnovne škole: kakvo znanje učenici dobijaju, koliko su nastavni programi prilagođeni njihovom uzrastu i da li ih obrazovni sistem priprema za nastavak školovanja i savremeno tržište rada.
Rasprava tek treba početi
Balićeva najava tako otvara širu raspravu o obrazovnoj politici u Kantonu Sarajevo i Bosni i Hercegovini. Pitanje trajanja osnovnog obrazovanja može biti dio političkog programa, ali bi konačna odluka o eventualnoj reformi zahtijevala učešće obrazovnih stručnjaka, nastavnika, roditelja i institucija.
Ključno pitanje pritom nije samo da li osnovna škola treba trajati osam ili devet godina, već šta učenici dobijaju tokom tog perioda i kakve rezultate obrazovni sistem ostvaruje.
Balić smatra da bi povratak na osmogodišnju osnovnu školu omogućio djeci da ranije nastave svoje obrazovanje. Da li bi takva promjena zaista donijela bolje rezultate, moglo bi se procijeniti tek nakon detaljne analize obrazovnih pokazatelja i mogućih posljedica reforme.
