Konaković osporio Memorandum o LNG-u: “Bez zakona i interkonekcije nema uvoza plina”

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković reagovao je na medijske navode o Memorandumu o razumijevanju koji su, tokom Transatlantskog samita o sigurnosti u Washingtonu, potpisali predsjednik M.T. Abraham Group Amir Gross Kabiri i predsjednik Atlantic-See LNG Trade Alexandros Exarchou.

Prema ranije objavljenim informacijama, Memorandum bi trebao predstavljati osnovu za 20-godišnji ugovor o opskrbi ukapljenim prirodnim plinom (LNG), uz najavu stabilne isporuke američkog LNG-a za kompaniju Aluminij Industrija. Međutim, Konaković tvrdi da je riječ o pravno neutemeljenim najavama koje u ovom trenutku nemaju institucionalno pokriće.

“Projekt još nije ni pravno ni infrastrukturno spreman”

U video obraćanju ministar je naveo da projekt Južna interkonekcija BiH još uvijek nije formalno uspostavljen, ni u pravnom ni u infrastrukturnom smislu.

– Južna interkonekcija je još uvijek u fazi ideje, nismo napravili niti pravne pretpostavke da ona krene sa implementacijom. Nadam se da ćemo ubrzo usvojiti zakon kojim se precizira izbor koncesionara i da projekat što prije počne – izjavio je Konaković.

Južna interkonekcija zamišljena je kao strateški projekt kojim bi Bosna i Hercegovina dobila alternativni pravac snabdijevanja plinom, čime bi se smanjila ovisnost o postojećim izvorima i ojačala energetska sigurnost zemlje. Ipak, bez usvajanja zakonskog okvira i definisanja operativnih procedura, realizacija ostaje u fazi planiranja.

Ko može uvoziti plin?

Konaković je posebno istakao da Vlada Federacije BiH uredbom propisuje ko ima pravo uvoza plina, te da je u ovom trenutku jedini ovlašteni uvoznik kompanija Energoinvest.

– I da danas postoji kompletna Južna interkonekcija izgrađena, Abraham Grupa ne može uvesti niti jedan kubni metar gasa – rekao je ministar.

Time je doveo u pitanje pravnu osnovu potpisanog Memoranduma, naglašavajući da bez odgovarajuće dozvole i zakonskog okvira nijedna privatna kompanija ne može samostalno organizovati uvoz energenta.

Prema njegovim riječima, dok se ne usvoji državni zakon o gasu, regulacija će se vršiti prema postojećim entitetskim propisima, što dodatno komplikuje situaciju i potencijalne investicije.

Obavještavanje američkih partnera

Ministar je poručio da smatra kako su pojedini američki partneri možda dovedeni u zabludu u pogledu pravnog statusa projekta i mogućnosti realizacije isporuke LNG-a.

– O tome ćemo ih blagovremeno obavijestiti – naglasio je, dodajući da informacije koje dolaze od Kabirija treba pažljivo analizirati.

Ova izjava ima i diplomatsku dimenziju, budući da se radi o potencijalnom energetskom aranžmanu sa američkim partnerima, što nosi geopolitičku težinu u kontekstu diversifikacije energetskih izvora u Evropi.

Šira slika: zakon o gasu i energetska strategija

Aktuelna polemika otvara nekoliko ključnih pitanja. Prvo, da li Bosna i Hercegovina može privući ozbiljne energetske investicije bez jasnog i jedinstvenog zakona o gasu na državnom nivou? Drugo, kako osigurati transparentan i konkurentan proces izbora koncesionara za strateške projekte poput Južne interkonekcije?

Energetska tranzicija i diverzifikacija izvora snabdijevanja postale su prioritet u mnogim evropskim državama, posebno nakon poremećaja na globalnom tržištu energenata. U tom kontekstu, LNG predstavlja alternativu koja može povećati sigurnost snabdijevanja, ali zahtijeva razvijenu infrastrukturu, regulatornu stabilnost i jasnu institucionalnu koordinaciju.

U Bosni i Hercegovini, složena administrativna struktura dodatno usporava procese donošenja odluka. Različiti nivoi vlasti imaju nadležnosti koje se prepliću, pa bez političkog konsenzusa teško dolazi do realizacije velikih infrastrukturnih projekata.

Politička poruka i institucionalni okvir

Konakovićeva reakcija može se posmatrati i kao poruka o potrebi poštivanja procedura i institucionalnog poretka. U energetskom sektoru, posebno kada je riječ o dugoročnim ugovorima vrijednim milijarde, pravna sigurnost i transparentnost ključni su faktori.

Istovremeno, javnost s pravom očekuje ubrzanje projekata koji bi mogli ojačati energetsku nezavisnost zemlje. Bez jasnih rokova i konkretnih koraka, Južna interkonekcija rizikuje da ostane samo strateška ideja bez realizacije.

Rasprava o Memorandumu pokazuje koliko je važno uskladiti političke najave s pravnim i tehničkim realnostima. Hoće li ovaj slučaj ubrzati donošenje zakona o gasu i preciziranje nadležnosti, ostaje da se vidi.