Kina podržala Iran, čeka se reakcija Rusije
Ministar vanjskih poslova Kina Wang Yi poručio je tokom telefonskog razgovora s iranskim kolegom da Peking podržava Teheran u, kako je naveo, odbrani od američko-izraelskih napada, dok se sukobi na Bliskom istoku dodatno intenziviraju i prijete širenjem na širu regiju.
U razgovoru s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbas Araghchi, Wang je naglasio da Kina njeguje dugogodišnje prijateljske odnose s Iranom te da podržava očuvanje njegovog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nacionalnog dostojanstva. Istakao je i podršku zaštiti, kako je rekao, legitimnih prava i interesa Irana, prenijela je kineska državna televizija CCTV.
Apel na hitnu obustavu vojnih operacija
Prema navodima kineske strane, Wang Yi je pozvao Sjedinjene Američke Države i Izrael da odmah zaustave vojne aktivnosti, izbjegnu dalju eskalaciju i spriječe prelijevanje sukoba na cijeli Bliski istok. Ova poruka dolazi u trenutku kada međunarodna zajednica izražava sve veću zabrinutost zbog mogućnosti regionalne destabilizacije.
Kineska diplomatija u posljednjim godinama nastoji igrati aktivniju ulogu u globalnim krizama, posebno kada je riječ o pitanjima koja se tiču sigurnosti i energetskih tokova. Bliski istok, kao strateški važna regija za svjetsku ekonomiju, zauzima važno mjesto u kineskim vanjskopolitičkim kalkulacijama.
Razgovor s Omanom i optužbe na račun Washingtona i Tel Aviva
U odvojenom telefonskom razgovoru s ministrom vanjskih poslova Oman Badr Albusaidi, Wang je dodatno zaoštrio retoriku, optuživši SAD i Izrael za kršenje svrhe i principa Povelje Ujedinjenih nacija, tvrdeći da namjerno podstiču rat protiv Irana.
Tom prilikom naglasio je da je Kina spremna igrati konstruktivnu ulogu kroz mehanizme Ujedinjene nacije, uključujući i djelovanje unutar Vijeće sigurnosti UN-a. Kako je naveo, Peking želi doprinijeti očuvanju međunarodne pravde, borbi za mir i zaustavljanju rata diplomatskim sredstvima.
Upozorenje Francuskoj: “Povratak zakonu džungle”
Tokom razgovora sa šefom francuske diplomatije Jean-Noel Barrot, kineski ministar upozorio je da bi svijet mogao svjedočiti “povratku zakonu džungle” ukoliko velike sile nastave koristiti vojnu nadmoć bez jasnog međunarodnog mandata.
Prema njegovim riječima, globalni poredak mora počivati na pravilima i multilateralizmu, a ne na jednostranim vojnim intervencijama. Posebno je istakao da se pitanje iranskog nuklearnog programa mora vratiti na politički i diplomatski kolosijek, kroz pregovore i institucionalne mehanizme.
Eskalacija sukoba i rastuće žrtve
Dok diplomatske poruke pristižu sa različitih strana, sukobi na terenu nastavljaju se širiti. Potvrđeno je da su u dosadašnjim borbama poginula četiri pripadnika američke vojske, što dodatno povećava pritisak na Washington i saveznike da definišu daljnje korake.
Američki predsjednik Donald Trump ranije je upozorio da bi eventualni rat s Iranom mogao trajati više sedmica, naglašavajući da se radi o kompleksnom sigurnosnom izazovu. Takve izjave dodatno su podigle tenzije na međunarodnoj sceni.
Geopolitička dimenzija kineskog stava
Kineska podrška Iranu ima i širu geopolitičku dimenziju. Peking i Teheran posljednjih godina produbljuju ekonomsku i energetsku saradnju, dok Kina nastoji osigurati stabilne rute snabdijevanja energentima. Istovremeno, Kina balansira između odnosa sa zapadnim silama i partnerstvima na Bliskom istoku.
Analitičari ocjenjuju da ovakve izjave predstavljaju dio šire strategije pozicioniranja Kine kao zagovornika multilateralizma i protivnika unilateralnih vojnih intervencija. Međutim, ostaje otvoreno pitanje koliki stvarni uticaj Peking može imati na dinamiku sukoba.
Diplomatski pritisci i neizvjesna budućnost
U trenutku kada se sukobi intenziviraju, diplomatski kontakti postaju sve učestaliji. Telefonski razgovori između visokih zvaničnika pokazuju da postoji svijest o riziku šireg regionalnog rata. Ipak, razlike u stavovima velikih sila otežavaju postizanje brzog konsenzusa.
Bliski istok se već suočava s nizom dugotrajnih kriza, a nova eskalacija mogla bi dodatno destabilizirati političku i sigurnosnu arhitekturu regije. U takvom kontekstu, pozivi na dijalog i povratak pregovorima postaju ključni elementi međunarodne retorike.
