Godina dana zatvora zbog prijetnji sutkinji Seni Uzunović, Ljuban Vuković osuđen zbog videa
Sud Bosne i Hercegovine donio je prvostepenu presudu kojom je Ljuban Vuković osuđen na godinu dana zatvora zbog ometanja rada pravosuđa, odnosno upućivanja prijetnji sutkinji Sena Uzunović. Presuda se odnosi na video snimak objavljen na društvenoj mreži TikTok, u kojem su izrečene poruke ocijenjene kao pokušaj zastrašivanja neposredno uoči izricanja presude u predmetu protiv Milorad Dodik.
Sporni video i poruke upućene sutkinji
Prema navodima iz presude, Vuković je zajedno s Markom Plavšićem učestvovao u kreiranju i objavljivanju video sadržaja u kojem su izrečene prijetnje sutkinji Seni Uzunović. Video je objavljen neposredno prije izricanja prvostepene presude u predmetu protiv Dodika u februaru prošle godine, što je, prema ocjeni Tužilaštva i Suda, imalo za cilj vršenje pritiska na pravosuđe.
U videu je Vuković poručio Uzunović da “ide kući i da napravi kafu” te da je “dirnula u osinjak”, čime je pružio podršku Dodiku i želio da zastraši sutkinju pred izricanje presude.
Sud je zaključio da takve poruke, plasirane javno putem društvenih mreža, predstavljaju ozbiljan oblik pritiska na nosioce pravosudnih funkcija, posebno u osjetljivim i medijski eksponiranim predmetima.
Presuda i obrazloženje
Prvostepenom odlukom Vuković je proglašen krivim za ometanje rada pravosuđa. U kaznu će mu biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru, od 27. februara do 27. marta 2025. godine.
Optuženi nije prisustvovao izricanju presude, a sudski postupak protiv njega započeo je sredinom decembra prošle godine. Tokom suđenja razmatrani su dokazi koji uključuju sporni video materijal, kao i okolnosti njegovog objavljivanja i sadržaj poruka.
Sud je u obrazloženju naveo da je zaštita nezavisnosti pravosuđa jedan od temeljnih principa pravne države, te da svako zastrašivanje sudija – bilo direktno ili putem javnih platformi – predstavlja ozbiljan napad na institucije sistema.
Ranija presuda Marku Plavšiću
Marko Plavšić, koji je također učestvovao u spornom videu, ranije je osuđen na godinu dana zatvora nakon što je sa Tužilaštvom postigao sporazum o priznanju krivnje. Time je njegov predmet pravosnažno okončan prije izricanja presude Vukoviću.
Ovaj slučaj otvorio je širu raspravu o granicama slobode izražavanja na društvenim mrežama, posebno kada su u pitanju poruke upućene nosiocima javnih funkcija. Iako je pravo na iznošenje mišljenja zagarantovano, sud je u ovom predmetu zauzeo stav da prijetnje i zastrašivanje ne mogu biti zaštićeni kao oblik slobodnog govora.
Društvene mreže i odgovornost
Slučaj je dodatno skrenuo pažnju na ulogu društvenih mreža u savremenom društvu. Platforme poput TikToka omogućavaju brzo širenje sadržaja, ali istovremeno nose i odgovornost korisnika za izgovorene riječi.
U kontekstu pravosuđa, svaki pokušaj javnog pritiska na sudije može imati ozbiljne posljedice. Stručnjaci za pravosuđe ističu da nezavisnost sudske vlasti podrazumijeva zaštitu od političkih, medijskih i individualnih pritisaka.
Upravo zbog toga su ovakvi postupci predmet krivičnog gonjenja, kako bi se poslala jasna poruka da prijetnje i zastrašivanje nisu prihvatljivi načini izražavanja neslaganja sa sudskim odlukama.
Mogućnost žalbe
Na izrečenu presudu dozvoljena je žalba Apelacionom vijeću Suda Bosne i Hercegovine. To znači da presuda još uvijek nije pravosnažna i da odbrana ima pravo tražiti preispitivanje odluke.
Drugostepeni postupak mogao bi dodatno rasvijetliti pravne aspekte ovog slučaja, ali i potvrditi ili preinačiti prvostepenu kaznu.
Poruka institucija
Ova presuda dolazi u trenutku kada se u javnosti sve češće raspravlja o pritiscima na pravosudne institucije. Sud je ovom odlukom poslao poruku da će reagovati na svaki pokušaj zastrašivanja sudija i ometanja njihovog rada.
Nezavisno pravosuđe predstavlja jedan od ključnih stubova demokratskog društva. Kada sudije donose odluke bez straha od prijetnji ili pritisaka, jača povjerenje građana u pravni sistem.
Slučaj Ljubana Vukovića tako ostaje podsjetnik na važnost odgovornosti u javnom prostoru – bilo da je riječ o političkom govoru, društvenim mrežama ili drugim oblicima javne komunikacije.
